Aquariusov projekat “Nisam Savršena” izraz je potrebe da se žene ohrabre da napuste zlokobnu mantru o savršenstvu koja se ženama nekad suptilnije, a nekad i manje suptilno prenosi kroz generacije.
45 žena | 45 priča | 1 knjiga
Više o knjizi pročitaj ovdje!
Svaki kupljeni primjerak donosi nadu i psihološku podršku djeci i mladima u BiH.
Koliko puta dnevno oko sebe
vidite "savršen" život?
U pričama poznanika, nastupima javnih ličnosti, reklamama, filmovima i serijama, pa i feed-ovima na mrežama…Puni su uljepšanih trenutaka.
Šta nam se poručuje?
Moraš biti savršena majka, supruga, liderka, prijateljica.
Od nas se očekuje da budemo SVE ODJEDNOM:
Nezaustavljive u poslu!
Vrijedne u kući!
Uvijek nasmijane!
Uvijek dotjerane!
Fasada mora biti savršena.
Ko smo mi i zašto nam je ovo važno?
Mi smo Aquarius Group.
I ovo je dio našeg DNK.
Više od 30 godina, mi nismo samo agencija. Mi smo dio zajednice.
Pored rada za najveće klijente, oduvijek smo pokretali projekte “iz duše”.
Naše nagrađivane kampanje #SNIŽENA i #nisamSTEREOTIP pokrenule su dijalog o položaju žena. Nisu bile samo posao – bile su naša odgovornost. Ove godine, nastavljamo tu misiju.
Idemo korak dalje.
Priče su nam ispričale
Lana Pudar
Mostar, 2006.
Najbolja sportistkinja BiH. Plivačica, čija je specijalnost stil delfin. Državna je rekorderka u svih šest disciplina delfin i rekorderka Mediteranskih igara u disciplini 100 m delfin za žene.
Osvojila je zlatnu medalju na 200 m i bronzanu na 100 m na Evropskom prvenstvu u vodenim sportovima 2022. te bronzanu na 200 m na FINA Svjetskom prvenstvu u plivanju 2021. Nastupala na Olimpijskim igrama 2020. u Tokiju i u Parizu 2024. Sportsku karijeru nastavlja u SAD, gdje će plivati za najbolji američki plivački univerzitetski klub Virdžinija, a i dalje nastupati za BiH.
Nura Bazdulj Hubijar
Foča, 1951.
Djetinjstvo provodi u Sarajevu, gdje se i školovala i diplomirala na Medicinskom fakultetu. Od 1975. živi u Travniku.
Objavila je više od 40 naslova – romana, pjesama i drama. Djela su joj prevođena na njemački, engleski, norveški, slovački, holandski, švedski i mađarski jezik. Dobitnica je svih domaćih i jedne regionalne književne nagrade te brojnih priznanja. Tekstovi su joj uvršteni u antologije i čitanke, a trilogija „Ruža“ u lektiru. Majka dvoje djece i nana trima unukama. Njen sin Muharem Bazdulj je pisac, prevodilac i novinar.
Sanja Lopar
Sarajevo, 1959.
Prva Evropljanka koja je proizvela premijum cigare te pokrenula ekskluzivan cigar brend „Lopar International“. Osnivačica i generalna direktorka kompanije „Lopar International S.A.“ sa sjedištem u Ženevi te firme „Aficionados“ u Puli. Živi na relaciji Ženeva – Pula – Monako – Kostarika – Sarajevo.
Kao diplomirana novinarka, svojevremeno je u rodnom gradu bila dio tima koji je pokrenuo prvu privatnu televiziju u EX-YU, a potom je sa još četiri žene osnovala prvu privatnu kompaniju koja je trgovanjem naftom, naftnim derivatima i cigaretama srušila državni monopol bivše Jugoslavije u tom segmentu. Dobitnica više međunarodnih nagrada i priznanja. Srećno udata za Dragana, sa kojim je rodila sina Sachu. Ponosna baka dvije djevojčice.
Maya Sar
Tuzla, 1981.
Kantautorka, diplomirala na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, na Odsjeku za klavir. Pjesmom „Korake ti znam“, koju je i napisala, predstavljala je BiH na Evroviziji 2012. godine.
Osnovala je regionalni humanitarni projekat za borbu protiv raka grlića materice „Moj je život moja pjesma“. Za taj angažman je dobila Zlatnu plaketu velikog humanog srca Međunarodne lige humanista te Evropsku nagradu koju dodjeljuje Evropska asocijacija za rak grlića materice (ECCA).
Vanja Ljevar
Banja Luka, 1989.
Nakon završenih osnovnih studija na beogradskom Fakultetu organizacionih nauka odlazi put Londona, gdje je magistrirala, a potom i doktorirala na Univerzitetu Notingem.
Razvoj njene karijere tekao je uporedo sa ubrzanim prodorom informacionih tehnologija u oblast tržišnih analiza, zbog čega je vremenom postala neraskidivo povezana sa – podacima. Osnovala je KubikIntelligence, konsultantsku agenciju u Londonu, gdje spajaju nauku o podacima i psihologiju kako bi kompanijama pomogli da kroz uvide o kupcima povećaju prodaju i ubrzaju rast.
Aida Begić Zubčević
Sarajevo, 1976.
Nagrađivana i međunarodno priznata rediteljka i scenaristkinja. U rodnom gradu je diplomirala filmsku i pozorišnu režiju na Akademiji scenskih umjetnosti, gdje je profesorica na predmetu Režija. Članica je AMPAS, EFA i SACD.
Njeni filmovi „Prvo smrtno iskustvo“, „Sjever je poludio“, „Snijeg“, „Djeca“, „Mostovi Sarajeva“, „Ne ostavljaj me“ i „Balada“ donose suptilne lične priče, uglavnom žena i djece. Sva četiri dugometražna ostvarenja su bila kandidati BiH u kategoriji Najbolji strani dugometražni film za nagradu „Oskar“.
Nada Kaurin Knežević
Banja Luka, 1986.
U prvoj godini života, s porodicom se seli u Dalmaciju, a nešto kasnije sama u Zagreb. Dvadesete joj donose uspješnu marketinšku karijeru, a tridesete akademsku i naučnu. Predavačica je na Sveučilištu Algebra i doktorandica na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Njen istraživački fokus vezan je uz kreativnost, dok vlastitu izražava primarno kroz pisanje.
Autorka je zbirke kratkih priča „Dijagnoza“, romana „Drugi album“ te dramskog teksta koji je na nagradi „Marin Držić“ 2022. preporučen za čitanje. Supruga jednog te istog dečka već godinama. Majka je jednoj čarobnoj djevojčici Eli i pomajka crnom psu Belli. Puno čita, kuva, ide na koncerte i smije se kad god može; čak i kad se boji.
Nadine Mičić
Keln, 1994.
Rođena u Kelnu, u Zadru završava osnovnu i srednju školu, a potom u Sarajevu Akademiju scenskih umjetnosti, na Odsjeku gluma. Pored brojnih filmskih i uloga u mnogim pozorišnim predstavama, poput „Demoni“, „Murlin Murlo“, „Otac“, „Ljubavnice“, „Blank“ i „Slavna Florens“, prepoznatljiva je i po svom jedinstvenom modnom stilu.
Dobitnica je nagrade za najbolju žensku sporednu ulogu na „Danima satire Fadila Hadžića“ u zagrebačkom „Kerempuhu“. Jedna je od osnivačica regionalnog pokreta „Nisam tražila“, platforme na kojoj djevojke i žene anonimno govore o seksualnom nasilju koje su doživjele. Kćerka, supruga, majka dječaka Kaje.
Marija Nović
Derventa, 2004.
Sa 17 godina je postala najmlađi pilot u istoriji generalne avijacije u RS i BiH. Priznaje da bi voljela biti i vojni pilot, ali da se ipak opredijelila za civilno vazduhoplovstvo.
Uspješno je okončala PPL obuku za laku avijaciju, odnosno male sportske avione koji se koriste za panoramske letove, padobranske skokove i slično. Uslijedila je ATPL obuka, odnosno priprema za civilnu avijaciju i velike putničke avione. U svakom smislu, nebo joj je granica.
Alena Džebo
Sarajevo, 1978.
Slobodna umjetnica, glumica i predsjednica Udruženja filmskih radnika BiH. Diplomirala je na Odsjeku za glumu, Akademije scenskih umjetnosti u svom rodnom gradu.
Angažovana u brojnim projektima pozorišnih kuća u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Zenici, ali i u SAD, Kanadi i Velikoj Britaniji. Uporedo sa pozorišnom, razvijala je i karijeru na filmu, kao i u TV i radio projektima. Aktivno radi i kao dramska pedagoginja, s posebnim akcentom na inkluzivnu dramu. Godinama je angažovana i kao čitač u Biblioteci za slijepa i slabovida lica BiH.
Maja Karović
Zenica, 1991.
Inženjerka robotike i programerka koju je globalna platforma WomenTech Network uvrstila među 25 najvećih naučnica Njemačke. U Sarajevu je završila automatiku i elektroniku, u Mariboru pohađala Odsjek robotike i automatike, a u Novom Sadu stekla diplomu na master studiju mehatronike na Fakultetu tehničkih nauka.
Ima bogato iskustvo u implementaciji robotskih rješenja za proizvodnu industriju, razvoju prvog evropskog industrijskog egzoskeleta i radu sa djecom i mladima na razvoju STEM vještina.
Nejra Latić Hulusić
Sarajevo, 1985.
Magistrica scenskih umjetnosti, filmska i televizijska redateljka, aktivistica i kolumnistica. Nagrađivana je autorka dokumentarnih filmova, a najviše radnog iskustva stekla je u radu na televiziji.
Režirala je nagrađivane filmove „Svjedok“, „Her Cinema Love“, „U plavo“, „Undercover“ i „Ćafir“. Piše za časopise u Banjoj Luci i Sarajevu. Osnivačica je Udruženja za afirmaciju žena kroz umjetnost i kulturu „HAVA“, kako je ime i njenoj kćerki.
Edina Selesković
Tuzla, 1973.
Interdisciplinarna savremena umjetnica sa dugogodišnjim međunarodnim iskustvom, društvena aktivistkinja i globalna edukatorka. Diplomirala na prestižnoj akademiji Corcoran School of Art u Vašingtonu, Odsjek skulpture.
Živi na relaciji BiH–SAD, a radovi iz njenog studija u Njujorku prikazani su na više od 100 izložbi širom Amerike, Evrope i Azije. Poznata je i kao osnivačica Festivala savremene žene u rodnoj Tuzli.
Adla Kahrić
Travnik, 1993.
Naučnica sa diplomom genetičarke i magisterijem iz ekologije, zaštitnica prirode i raznolikosti biljnog i životinjskog, podmorskog svijeta. Ronilac, maratonka i TEDx govornica, ljubiteljka putovanja i hrane.
Autorka je više od 30 naučnih i istraživačkih radova, svojevremeno izabrana za koordinatorku istraživačkog tima National Geographic-a kojem je u fokusu analiza stanja i bolesti raža u Mediteranskom moru.
Dženana Šabić Hamidović
Tuzla, 1983.
Trenutno radi kao porodična sistemska psihoterapeutkinja i terapeutkinja za emotivno fokusiranu terapiju za parove pri Institutu Mentis u Sarajevu, sa osnovnom diplomom Odsjeka pedagogije i psihologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Godinama je radila u različitim UN agencijama, kao i lokalnoj organizaciji civilnog društva na temama koje su se bavile ljudskim pravima, socijalnom zaštitom, socijalnom inkluzijom, društvenom kohezijom i izgradnjom mira. Pored rada u BiH, ima i međunarodno iskustvo rada u zemljama afričkog kontinenta, Latinske Amerike i EU. Kroz svoj rad na izgradnji mirnijeg i pravednijeg društva sarađuje i sa univerzitetima, a posebno ističe saradnju sa Yale i Harvard univerzitetima u SAD.
Aida Čorbadžić
Zavidovići, 1976.
Prvakinja sarajevske Opere.Diplomirala na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, gdje i danas živi.
Maja Halilović
Sarajevo, 1985.
Biodizajnerka sa diplomom iz dizajna proizvoda sa sarajevske Akademije likovnih umjetnosti. Istražuje granice između biologije, ekologije i dizajna, razvijajući inovativne biomaterijale i održive tehnologije u saradnji s prirodnim procesima. Specijalizirana je za rad s prostim organizmima bez nervnog sistema, kao i za pretvaranje organskog otpada u održive materijale.
Najpoznatija je po svom patentiranom biomaterijalu od ljuski jaja, pionirskom rješenju koje pretvara otpad u visokovrijedne materijale i proizvode, za koji je osvojila više međunarodnih nagrada, uključujući Zlatnu nagradu u Južnoj Koreji i bronzanu medalju na 75. Međunarodnoj izložbi inovacija IENA u Nirnbergu.
Zulejha Kečo Kapidžić
Sarajevo, 1997.
Uporedo sa osnovnom školom, završila je odvojeno odsjeke za klasični balet i klavir. Potom upisuje Srednju muzičku školu, Odsjek za klasični balet, i Drugu gimnaziju Sarajevo. Od 2015. je članica ansambla Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo.
Ostvaruje ansambl i solo uloge u mnogim baletima, a učestvuje i u dramskom i opernom repertoaru Narodnog pozorišta Sarajevo. Godinama je članica „Balkan Dance Project“-a, dok je aktivno posvećena i afirmaciji savremenog plesa kroz svoj pedagoški rad sa djecom i mladima. Usavršavala je znanje na brojnim plesnim radionicama i školama u BiH i regionu te Francuskoj i SAD.
Aleksandra Samardžić
Trebinje, 1997.
Prve džudo korake načinila u Berkovićima, gdje slovi za istinsku ambasadorku sporta. Reprezentativka BiH u džudu i članica bh. olimpijskog tima. Učešćem na Olimpijskim igrama u Parizu ostvarila svoj najveći profesionalni san.
U bogatoj sportskoj karijeri okitila se sa više od 400 medalja. Univerzitetska je prvakinja Evrope, a na Olimpijadi za mlade, Svjetskom prvenstvu za juniore i Evropskom za seniore osvojila je srebro.
Sanja Hajdukov
Tuzla, 1967.
Inženjerka rudarstva i magistrica ekonomije koja najviše voli da se bavi poslovnom komunikacijom i pisanjem. Vlastiti biznis pokrenula sa 49, u pedesetoj godini počela da piše. Autorka knjiga „Pohvala mudrosti“ i „Pohvala hrabrosti“.
Preduzetnica s više od 20 godina profesionalnog iskustva u oblasti odnosa s javnošću, obrazovanja i mikrofinansija, direktorka Centra za promociju cjeloživotnog učenja „Erazmo“. Majka troje djece.
Sonja Marković
Foča, 1991.
Jedna od najboljih pijanistkinja u BiH. Kao student generacije, diplomirala na klavirskom odsjeku Akademije umjetnosti u Banjoj Luci. Master studije klavira, kao i master kamerne muzike završila na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, a potom se usavršavala na Muzičkoj akademiji „Stanislav Moniuszko“ u Gdanjsku.
Osvojila je više od 50 nagrada, od kojih su mnoge međunarodne. Jedna je od rijetkih umjetnika s ovih prostora koja je bila pozvana da nastupi u čuvenom Carnegie Hall-u, ali je nastup otkazan zbog pandemije. Živi u Oslu, gdje radi u Indre Østfold kulturskole. Srećno udata.
Alena Gojak
Sarajevo, 1983.
Slikarica, umjetnica i ilustratorica s više od 20 godina bogate karijere. Uz 14 samostalnih i više od 70 kolektivnih izložbi, njeni radovi obišli su svijet – od Njujorka do Nju Delhija.
Poznata po jakom koloritu i vedrim motivima, njene slike pronalaze put do ljudi širom svijeta, a često se koriste i u art terapiji. Sarađuje sa UN, UNDP, Fondacijom „Novak Đoković“, radila je projekte za Novaka Đokovića, a i Audi je ambasador za BiH, čineći svoje radove dijelom važnih međunarodnih inicijativa.
Iza sebe želi da ostavi puno lijepo ilustrovanih knjiga za djecu. Pored slikanja, mnogo vremena posvećuje humanitarnom radu, posebno u projektima u vezi sa djecom, povezujući svoju umjetnost sa društvenom odgovornošću i pozitivnim uticajem.
Amila Smajović
Jablanica, 1965.
Čuvarica bosanskog ćilima. Istaknuta umjetnica, grafičarka i profesorica, specijalizovana u oblasti komunikacijskih simbola, koja svojim radom daje neprocjenjiv doprinos očuvanju i promociji bosanskog ćilima, jednog od najvažnijih segmenata kulturnog i umjetničkog nasljeđa BiH.
Diplomirala i magistrirala grafiku na Likovnoj akademiji u Sarajevu, gdje je i doktorirala komunikologiju na Fakultetu političkih nauka. Autorka je knjige „Duh bosanskog ćilima“ te koautorka još tri knjige. Njeni naučni radovi su objavljeni u brojnim međunarodnim zbornicima i časopisima, organizovala je više samostalnih izložbi, a za svoj rad je dobila više od 20 nagrada u zemlji i inostranstvu. Udata, majka dvoje djece.
Anđelka Stupar
Prijedor, 1978.
Diplomirana farmaceutkinja, specijalistkinja farmaceutske tehnologije, zaposlena u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH. Samohrana i ponosna majka čarobne Jovane i hrabrog Vuka, dječaka s izuzetno rijetkom bolešću.
Jedna od osnivačica i prva predsjednica Saveza za rijetke bolesti RS. Članica je Komisije za rijetke bolesti RS i Upravnog odbora Fonda solidarnosti za dijagnostiku i liječenje djece u inostranstvu.
Emina Dervišević
Doboj, 1988.
Doktorka medicinskih nauka, zaposlena na Katedri za sudsku medicinu na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Autorka je i koautorka više od 70 naučnih radova, kao i četiri medicinske knjige. Njeni naučnoistraživački radovi u svijetu su citirani više od 6.000 puta.
Višestruko nagrađivana naučnica, učestvovala u 10 domaćih projekata, kao voditelj ili istraživač, te u šest međunarodnih. Aktivna je članica Internacionalne akademije forenzičke medicine (IALM) i Udruženja sudske medicine u BiH te najveće Globalne mreže bolesti (GBD) u svojstvu senior collaborator. Predstavnica BiH u kreiranju registratora Sudden Cardiac Death (Iznenadne srčane smrti). Srećno udata i majka djevojčice.
Senita Slipac
Banja Luka, 1981.
Humanitarka i preduzetnica. Sa 11 godina je BiH zamijenila Grčkom, Češkom pa na kraju Amerikom, gdje je završila srednju školu, a potom i fakultet. Političke nauke i diplomatija njeno su područje zanimanja.
U SAD je osnovala Fondaciju „Bosana“, koja stipendira mlade i talentovane iz BiH koji se žele školovati, ali nisu u mogućnosti. Potom se nakratko vratila u rodnu zemlju, a zapravo ostala već više od decenije, i u Sarajevu pokrenula OREA onlajn platformu koja omogućava prodaju, promociju i dalji razvoj domaćim i regionalnim brendovima.
Zilka Spahić Šiljak
Zenica, 1968.
Profesorica rodnih studija, a oblasti kojima se bavi uključuju teme roda, religije, ljudskih prava, politike i izgradnje mira, sa višegodišnjim iskustvom djelovanja u vladinom i nevladinom sektoru i akademskoj zajednici. Direktorica TPO fondacije i jedna od prvih muslimanskih feministkinja u BiH koja se otvoreno zalaže za rodnu ravnopravnost, socijalnu pravdu i žensku emancipaciju kroz religijski i sekularni diskurs.
Trenutno obnaša funkciju akademske direktorice Univerzitetskog gender resursnog centra (UNIGeRC) na Univerzitetu u Sarajevu, gdje vodi prvu onlajn školu „Feminizam i religija“ (FER), koja služi kao platforma za propitivanje rodnih stereotipa iz sekularne i religijske perspektive.
Ida Fazlić
Brčko, 1995.
Studije konzervacije i restauracije kulturnoistorijskog nasljeđa završila na Akademiji likovnih umjetnosti i Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Nakon titule magistrice u nauci i tehnologiji konzervacije kulturnog nasljeđa na Univerzitetu Ca’ Foscari u Veneciji, upisala je doktorat na prestižnom ESRF-u u Grenoblu. Radi i u Rijks muzeju, pri Univerzitetu u Amsterdamu.
Bavi se istraživanjem velikih svjetskih slikarskih djela, odnosno hemijskim i fizičkim reakcijama koje rezultiraju degradacijom slika. Bila je u timu naučnika čije je istraživanje pokazalo da misterija čuvene „Monalize“ ne leži toliko u njenom osmijehu, koliko u slikarskim tehnikama koje je koristio Leonardo da Vinči. Uz to, asistirala je u analizama Karavađove slike „David sa glavom Golijata“ te pomogla u otkrivanju tajni Rembrantove „Noćne straže“.
Tatjana Bijelić
Sisak, 1974.
Redovna profesorka angloameričke književnosti na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, književnica, prevoditeljka i urednica naučnog časopisa „Filolog“.
Objavila je više naučnih i stručnih radova, nekoliko monografija, tri zbirke poezije te roman „Dlake na jeziku“ i roman u stihu „Rihtanje rebra“. Dobitnica je nekoliko književnih nagrada u BiH i regionu. Poezija joj je prevođena na više svjetskih jezika.
Sanda Kozić
Banja Luka, 1978.
Svjetska ambasadorka mira iz BiH, preduzetnica, humanitarka, filantrop i društvena aktivistkinja. Ponosna majka kćerke Mie. Dobitnica brojnih nacionalnih i međunarodnih priznanja za doprinos humanosti, promociji kulture, zaštiti ljudskih prava i razvoju inovativnih društvenih inicijativa.
Prepoznata je kao jedna od globalno aktivnih žena koje svojim radom, humanitarnim angažovanjem i podrškom mladima gradi mostove među ljudima, državama i kulturama. Vjeruje da najveći uspjeh dolazi iz dosljednosti, posvećenosti i hrabrosti da ostaneš svoj – upravo onda kada je to najteže.
Zvijezdana Marković
Travnik, 1991.
Pravnica, ekspertica za rodnu ravnopravnost i ljudska prava, blogerka, dobitnica zlatne medalje na Svjetskom debatnom prvenstvu i strastvena planinarka. Iza nje je više od 10 godina rada u organizacijama civilnog društva i međunarodnim organizacijama, uz fokus na osnaživanje žena, društvenu pravdu i lokalni razvoj.
Posvećena je borbi protiv nasilja nad ženama i promicanju rodne ravnopravnosti kroz pravne reforme, zagovaranje i strateško partnerstvo. Najdraži joj je pogled s vrha Kilimandžara, ali i s planinskih staza širom regije i svijeta.
Ivana Pandžić
Banja Luka, 1979.
Arheološkinja, muzejska savjetnica u JU Muzej RS, docentkinja na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci na predmetima Arheologija, Muzeologija, Uvod u materijalno i nematerijalno kulturno-istorijsko nasljeđe i Interaktivno kulturno-istorijsko nasljeđe te Interpretacija, edukacija i komunikacija. Kroz svoj rad trudi se da spaja terensko iskustvo, muzejski rad i naučnu analitičnost.
Među osnivačima je Društva arheologa RS Banja Luka, članica je mnogih udruženja u zemlji i svijetu (ICOM, SAD, EAA). Poliglota. Od Grčke, preko Srbije do Slovenije, akademski put ju je odveo u SAD i to kao prvu dobitnicu prestižne Fulbrajtove stipendije sa naših prostora iz oblasti arheologije i kulturnog nasljeđa. Supruga, majka dvoje djece i ponosna vlasnica jednog psa.
Saša Čađo
Sarajevo, 1989.
Proslavljena košarkašica. Karijeru je započela u Banjoj Luci, gdje živi njena porodica, a nedavno je obilježila jubilej – 100. odigranu utakmicu za reprezentaciju Srbije, za koju nastupa 15 godina.
Sa reprezentacijom Srbije postala evropska prvakinja 2015, što im je omogućilo istorijski plasman na Olimpijske igre naredne godine u Rio de Žaneiru, gdje osvajaju bronzu. Kao reprezentativka, zlatnu medalju osvaja i na Evropskom šampionatu 2021. godine. Aktivna je i kao trenerica za djevojčice u Institutu za ženski sport.
Mirna Mezit
Donji Vakuf, 1976.
U ratu izbjegla u Norvešku, gdje je završila magisterij pedagogije i dječje psihologije u Oslu. Potom se vratila u BiH, udala se i rodila dva dječaka. Ali uvijek ističe da nije majka dva sina, nego da ima više od 140 djece.
Naime, kao ravnateljici Centra za djecu i mlade s poteškoćama u razvoju „Los Rosales“ u Mostaru, svakodnevna inkluzija mališana s kojima radi njena je životna misija. S jednakom posvećenošću i ljubavlju prema svakom djetetu, odgaja ih, obrazuje, socijalizuje i rehabilituje.
Nikolina Friganović
Banja Luka, 1978.
Pozorišna i filmska glumica, prvakinja Drame Narodnog pozorišta Republike Srpske. Na Akademiji umjetnosti u Banjoj Luci bila je među studentima prve generacije na Odsjeku gluma, gdje je danas angažovana kao stručnjak iz prakse.
Ostvarila je brojne zapažene pozorišne i filmske te serijske uloge, kako u BiH, tako i u regionu, za koje je višestruko nagrađivana. Među ulogama je i ona koja traje i na kojoj intenzivno radi svaki dan, jer je svaki dan premijera – uloga majke dvije djevojčice.
Mihaela Šumić
Banja Luka, 1998.
Književnica i prevoditeljka. Tokom 2012. pisala je pjesme i kolumne za meksički LUF magazin. Prevodi poeziju i prozu na engleskom, španskom i portugalskom jeziku.
Za zbirku pjesama „Nekoliko sitnih uboda“ dobila je nagradu „Čučkova knjiga“ za najbolju prvu knjigu objavljenu u 2020, a za zbirku priča „Herbarij svete smrti“ je nagrađena regionalnom književnom nagradom „Štefica Cvek“. Njen prvi roman „Čovjek vuk“ našao se u užem izboru za Nagradu Evropske unije za književnost.
Maja Karać
Banja Luka, 1984.
Magistar razredne nastave, višestruko nagrađivana učiteljica. Dobitnica je Svetosavske nagrade za 2022/2023. školsku godinu, a ovjenčana je i titulom najboljeg nastavnika sa prostora bivše Jugoslavije. Pobjednica na manifestaciji „Oljini dani srećnog učenja“.
Učiteljica je u OŠ „Branko Ćopić“ u Banjoj Luci, gdje je pokrenula i uređuje školski časopis. Osnivačica je i članica udruženje nastavnika UG „Sabranje“. Autorka brojnih projekata, a takođe i aktivna učesnica u mnogima, te članica strukovnih udruženja. Mentorka „Srećnog učenja“ i dobitnica Plakete Biblioteke „Sestara Gajić“. Udata, majka dvoje djece.
Milanka Blagojević
Banja Luka, 1982.
Nagrađivana književnica, objavila zbirku priča „Mandarinske patke“, za koju osvaja nagradu „Čučkova knjiga“ za najbolju prvu knjigu, a potom i zbirku priča „Nervus vagus i druge priče“ te zbirku pjesama „Moj otac umire u poeziji“.
Diplomirala je na Filološkom fakultetu u Banjoj Luci na Odsjeku za srpski jezik i književnost. Direktorka je Centra za kulturu Šamac i osnivačica festivala „Milica“, pokrenutog u čast Milice Babić Andrić, pionirke kostimografije na ovim prostorima. Majka je Andrije, Arsena i Aljoše.
Jasmila Talić Kujundžić
Banja Luka, 1989.
Osnovnu i srednju školu završila u Zenici, a u Sarajevu, gdje i danas živi, magistrirala psihologiju na Filozofskom fakultetu. Ima bogato radno iskustvo u školama i dnevnim centrima, kroz rad sa djecom i mladima.
Istovremeno, pisanje je bilo i ostalo njena velika ljubav. Godinama je bila urednica omladinskog časopisa „Preventeen“, objavljivala je poeziju, prozu i eseje. Dobitnica je nekoliko književnih i novinarskih nagrada. Njen prvi roman „Nebeski prozor“ prošao je i prolazi dug i neizvjestan životni i književni put. Nagrađen je na konkursu festivala „Moja prva knjiga“ kao najbolji rukopis. Trenutno je usmjerena na majčinstvo i književnost.
Draženka Panić
Banja Luka, 1994.
Prva i jedina žena pilot u Oružanim snagama BiH. Sa nepunu 21 godinu, hrabro je napustila rodno mjesto kako bi se suočila s izazovima Vazduhoplovne vojne akademije „Ikaron“ u Grčkoj. I bila najbolja u klasi stranaca.
Školu pilotiranja završila u civilnoj strukturi, fokusirajući se na sportske avione, a potom uspješno okončala i prekvalifikaciju na helikopteru. Njeni interesi obuhvataju i borilačke vještine, slikanje, air-soft i vožnju motocikla.
Mirela Lela Laković
Goražde, 1983.
Diplomirala na Odsjeku za komparativnu književnost i bibliotekarstvo na Univerzitetu u Sarajevu, nakon čega je završila odnose s javnošću na Bussines Academy.
Iako je prvenstveno poznata po specifičnom scenskom imidžu i kreativnim muzičkim nastupima sa bratom (Laka), često je angažovana kao moderatorka različitih živih programa, promocija, festivala, kongresa i samita. Od 2015. radi kao voditeljka TV programa, dok je u marketinškoj industriji aktivna skoro 20 godina, na pozicijama tim lidera, producenta, PR menadžera stručnog konsultanta.
Alma Abdagić Hadžijagić
Donji Vakuf, 1976.
Javnosti nekada najpoznatija kao TV voditeljka, rođena je u Donjem Vakufu, a kao djevojčica preselila se u Sarajevo, gdje i danas živi. Diplomirala je komparativnu književnost, a magistrirala rodne studije na Univerzitetu u Sarajevu.
Kantautorka, profesionalnu karijeru danas uspješno gradi i kao agentkinja za nekretnine. Balkanska Joan Baez, autorka nezaboravnih balada, čije su tekstove (i melodije) otpjevale neke od trenutno najvećih muzičkih zvijezda na ovim prostorima.
Jasminka Vučković
Banja Luka, 1963.
Gimnaziju i Medicinski fakultet završila u rodnom gradu. Specijalista opšte medicine. Završila je i dodatnu edukaciju iz porodične medicine, a magistarske studije na Keele univerzitetu u Engleskoj.
Učestvovala je u izradi Programa za rijetke bolesti u RS. Članica je Tima za koordinaciju aktivnosti na unapređenju ranog rasta i razvoja djece u RS i Komisije za rijetke bolesti. Direktorka je Fonda solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu od 2017. godine. Majka jednog sina.
Indira Kučuk Sorguč
Sarajevo, 1971.
Profesorka istorije, publicistkinja, književnica, kulturologinja, scenaristkinja, antropologinja, producentkinja i britka kritičarka bh. društvene zbilje. Među prvim je bh. komediografkinjama čije su satire, kabarei i dramoleti naišli na masovnu pozitivnu reakciju publike. Istakla se i kao urednica kulturnih rubrika u mnogim štampanim medijima te kao kritičarka predstava, filmova i knjiga.
Objavila je više naučnih, kao i radove koji su uvršteni u školske udžbenike. Napisala je šest knjiga pripovijedaka, knjigu teatarskih kritika „Carski rez“, te je napisala knjigu, snimila film i kreirala izložbu „Suada i Muše: Fudbaler i Balerina“. Pokrenula je mnoge projekte, festivale i manifestacije. Direktorka je i kustoskinja u Muzeju Sarajeva i predsjednica Udruženja za afirmaciju kulturnih vrijednosti „FILTER“, gdje podstiče nezavisan teatar i slobodu kreativnosti kod mladih.
Na jednom mjestu smo okupili najpoznatije "nesavršene žene", kojima se divimo.
Pokrećemo kampanju i zajedno pišemo knjigu #nisamSAVRŠENA.
Okupili smo 45 žena iz BiH koje smatramo pravim uzorima – liderke iz svijeta kulture, umjetnosti, nauke, sporta, biznisa… žene čiji uspjesi djeluju nedostižno.
Zamolili smo baš njih da podijele jednu, ličnu anegdotu. Intimnu priču iz svog života- priču o trenutku kada su bile sve, samo ne savršene.
Priče su nam ilustrovale
Ana Jovanović
Banja Luka, 2000.
Grafička dizajnerka, ilustratorka, audio-vizuelna umjetnica. Tokom studija na Akademiji umjetnosti u Banjaluci, na odsjeku grafičkog dizajna, njen umjetnički izražaj radoznalo je plovio kroz slikarstvo, fotografiju, videografiju, muziku i ples, tražeći jednu stvar koja bi je u potpunosti ispunila.
Sada već sigurno usidrena na raskršću medija, zadovoljstvo je pronašla spajajući naizgled nespojive umjetničke tokove. Lični razvoj i uticaj je ono što ih sve spaja, a svako novo djelo usmjerava ka pomjeranju sopstvenih granica s ciljem da ostavi utisak koji traje.
Anđela Nikolić
Vršac, 2003.
Studentkinja četvrte godine na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu. U rodnom gradu je stekla ljubav ka crtanju i kompjuterima.
Trenutno se bavi ilustracijom, grafičkim dizajnom i gejm dizajnom, a u slobodno vrijeme voli da prai nakit za prijatelje.
Azra Šahinović
Bihać, 1993.
Osnovno i srednje obrazovanje završava u Bihaću, a potom upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu, na odsjeku grafički dizajn. U toku studija je razvila poseban interes za fotografiju, tipografiju i marketing.
Po završetku Akademije, upisuje master studij Marketing menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i stiče zvanje master marketing menadžmenta. Godine 2019. seli u Budimpeštu, gdje i danas živi, te nastavlja profesionalnu karijeru kao dizajner u marketinškoj agenciji.
Danica Stamenković
Zrenjanin, 2000.
U rodnom gradu završila je osnovnu školu i Zrenjaninsku gimnaziju.
Srednje je dijete u porodici sa bratom i sestrom. Trenutno je na master studijima na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu, na smjeru Grafičko inženjerstvo i dizajn, koji je upisala vođena dugogodišnjom ljubavlju prema umjetnosti, dizajnu i ilustraciji.
Pored vizuelnih umjetnosti, njeguje i muzičku stranu – završila je nižu muzičku školu, odsjek flauta. Kombinujući kreativnost, tehničko znanje i umjetničku izražajnost, posvećena je stvaranju vizuelnog sadržaja koji spaja estetiku i poruku.
Dragana Ilić
Bar, 2002.
Do šeste godine je živjela u rodnom gradu, zatim se seli u Sombor gdje je završila osnovnu i srednju školu. Studentkinja završne godine grafičkog inženjerstva i dizajna na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu.
Pored dizajna, velika ljubav joj je književnost, a angažovana je i u studentskom pokretu koji se protivi društvenim nepravdama, autoritarnosti i korupciji.
Džejla Džaferović
Sarajevo, 2003.
Studentkinja Odsjeka za grafički dizajn na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. U svom likovnom izrazu teži ka ilustrativnom pristupu te povezivanju različitih medija i likovnih disciplina.
Učestvovala na nekoliko lokalnih, regionalnih i internacionalnih izložbi. Među njima se izdvajaju Fluid dizajn forum u Cetinju, „Connecting Stories“ u Kansasu, XXVI Balkanska smotra mladih strip autora u Leskovcu, izložba „Kiosk Sistem K67: Sarajevo 2024“ te XXVII Nacionalni festival dječje knjige „Iz bajkovitog svijeta Rana Bosileka“ u Bugarskoj. U slobodno vrijeme se aktivno bavi ilustracijom i karikaturom.
Edina Voloder Mujkić
Mostar, 1998.
Mjesto rođenja govori dvije ključne stvari – da je ponosna Hercegovka i da više voli zimu.
Završila je studij Poslovne informatike, ali već godinama radi kao grafička dizajnerka. Slobodno vrijeme najčešće provodi sa svojim mužem i njihovom mačkom Yuki. Nakon cjelodnevnog gledanja u Photoshop, dan najviše voli završiti cjelovečernjim gledanjem u knjigu.
Jelena Žilić
Banja Luka, 1989.
Ljubav prema umjetnosti i dizajnu razvijala od malih nogu, a formalno obrazovanje nastavila na Fakultetu za informacione tehnologije i dizajn u Banjaluci. Tokom školovanja usavršila se u grafičkom dizajnu, ilustracijama i crtanju.
Svojim radovima spaja umjetnost i funkcionalnost – njeni alati su Adobe Illustrator, Photoshop i InDesign, a ilustracija je njen način da oživi ideje i stvori vizuelne priče. Pored karijere, posvećena porodici – mama je dvjema divnim djevojčicama i supruga umjetniku.
Kiara Marjanović
Banja Luka, 2008.
Završila je SŠC „Gemit-Apeiron“ kao zubno-stomatološki tehničar, ali njeni interesi šire se od anatomskih modela do umjetničkih formi.
Stekla je i muzičko obrazovanje u OŠ „Vlado Milošević“. Slobodno vrijeme dijeli između klavira, palete boja i glinenih skulptura, dok je strani jezici vode u svijet koji tek otkriva.
Lara Perić
Banja Luka, 2006.
Maturantkinja KŠC „Bl. Ivan Merz“, čiji je talent prvi put zaživio na samostalnoj izložbi u Kulturnom centru UDAS. Svoju umjetničku putanju obilježila je učešćem na tri humanitarne izložbe u organizaciji Viartis-a, a njen rad na konkursu „Goran V. Janković“ na temu Demofesta 2023. godine pokazao je da njena kreativnost nema granica.
Martina Crepulja
Pančevo, 1990.
Pohađala je Ringling College of Art and Design u Sjedinjenim Američkim Državama te uspješno dobila zvanje Bachelor Primjenjenih Umjetnosti smjer Ilustracija.
Neki od brojnih klijenata čije je projekte uspješno realizovala su: Atomic Kid Studios sa kojima je radila na animacijama za klijente kao sto su Edgewell, Lego, Rail Europe; Predstavnička agencija Illustration Online sa kojom je radila na projektima za Exodus Travel, National Geographics Learning, Oxford Picture Dictionary; i mnogi drugi.
U slobodno vrijeme volontira na umjetničkim projektima, među kojima su Monster Project 2017/2018. i Žene BiH. U budućnosti planira nastaviti raditi kao freelancer i dodatno usavršiti ilustracijske vještine.
Milica Čvokić
Banja Luka
Talentovana umjetnica koja živi i stvara u Banjoj Luci. S diplomama akademije umjetnosti i arhitekture, te studijima animiranog filma, višestruko je talentovana kreativka i nagrađivana studentkinja. Njena strast leži u ilustraciji i animaciji, ali ne libi se istraživati i kao muralistkinja – jednostavno voli dodati malo boje zidovima oko sebe.
Takođe, jedna od pionirki projekta „Animacikl“, gdje se susreću animacija i biciklizam, te je redovan član Društva animacije „Dares“ od 2022. godine. Njen umjetnički pečat prepoznatljiv je po jedinstvenom pristupu i osjećaju za tematiku, krećući se od dječijih knjiga do ozbiljnijih ilustracija i animacija, uključujući i projekte s društveno odgovornom notom.
Nataša Jovanić
Doboj, 1989.
Diplomu grafičara na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci stekla je 2012. Godine, a potom, tri godine kasnije, i zvanje Master grafike, takođe na AUBL.
Na Univerzitetu umjetnosti u Berlinu završava master studije u oblasti Vizuelnih komunikacija, odsjek Ilustracija. Učestvovala je na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama. Dobitnica je nekoliko nagrada u oblasti grafike i likovnog stvaralaštva. Živi i radi u Berlinu.
Nataša Kragulj
Prijedor, 1990.
Diplomirala na Akademiji umjetnosti u Banja Luci, na odsjeku za grafiku u klasi profesora Nenada Zeljića, a potom stekla i diplomu na Akademiji za ilustraciju i dizajn u Berlinu pod mentorstvom profesorica Irmele Schautz i Katje Spitzer.
Učestvovala je na više samostalnih i kolektivnih izložbi koje su održane u BiH, Belgiji, Njemačkoj, Poljskoj… Trenutno živi u Banjaluci, gdje radi kao grafički dizajner u agenciji „Stars&More“.
Nina Batinica
Novi sad, 1997.
U rodnom gradu završila je Akademiju umjetnosti 2020. godine, na departmanu za grafički dizajn i komunikacije. Pored dizajna, pronašla je interesovanje za ilustraciju.
Bila je učesnik mnogih grupnih izložbi po svijetu, uglavnom plakata ali i ilustracija (Ekvador, Poljska, Peru, Rusija, Španija, itd). U Parizu, u sklopu festivala „Nedjelja na istoku“, imala je samostalnu izložbu, gdje je i održala radionicu za djecu.
Dobitnica je dvije nagrade na Ilustrofestu 2022. godine, nagrada za najbolju iliustraciju i nagrada za pobjednika konkursa „Dobri Rode Moj“.
Ružica Panić
Ključ, 1988.
Slikarka čiji rad prožima mir, introspekciju i poeziju svakodnevnog života. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji umjetnosti u Banjoj Luci, gdje je razvila prepoznatljiv stil u kojem se ljudska figura i pejzaž stapaju u nježne vizije unutrašnjih svjetova.
Do sada je imala više samostalnih i grupnih izložbi, među kojima se izdvajaju: Ćutanje (Banja Luka, 2011), Razgovori (Banja Luka, 2012), Povratak sebi (Banja Luka, 2019), Na ivici sna (Banski dvor, 2022) i Retrospektiva (Prijedor, 2023).
Sabina Cvjetković
Mostar, 1985.
Diplomirala slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, gdje je završila i master studij iz oblasti grafičkog dizajna. Bavi se animacijom, grafičkim i pattern dizajnom.
U animacijskoj produkciji radila na nekoliko kratkih i jednom dugometražnom animiranom filmu. Potom seli u Dubai, gdje je usavršavala dizajn i animaciju za AR i VR aplikacije te radila na nagrađivanoj interaktivnoj aplikaciji i bojanki za djecu „Colorbug“. Tu se zaljubljuje u pattern dizajn i završava britansku online školu The Art and Business of Surface Pattern Design, a 2019. pokreće svoj brend EMOTIV, koji obuhvata dizajn pattern kolekcija i ilustracija apliciranih na razne proizvode. Živi i radi u Sarajevu.
Sanja Račić
Banja Luka, 1999.
2D/3D animatorka i ilustratorka iz Banjaluke, gdje je završila studije animiranog filma. Kroz ilustraciju je pronašla put do animacije — gde se crtež pokreće, a osjećanja dobijaju ritam. Sa četiri godine iskustva, njen rad kombinuje tople, teksturirane vizuale i razigrano pripovjedanje—naizgled vedro i šašavo, ali sa tihim, ozbiljnim podtonom.
U ilustracijama najčešće obrađuje tematiku žena, kroz koje izražava emociju i identitet blagim, ali snažnim pristupom.
Tatjana Vidojević
Banja Luka, 1979.
U rodnom gradu magistrirala je slikarstvo na Akademiji umjetnosti. Bavi se ilustrovanjem knjiga i slikovnica, dizajnom likova, kao i radom u oblasti animiranog filma.
Ilustrovala je grafički roman „More je bilo mirno“ u saradnji sa književnicom Tanjom Stupar Trifunović. Njen rad karakteriše emotivna dubina i sposobnost da kroz vizuelnu umjetnost prenese snažne poruke, čineći njen rad prepoznatljivim i inspirativnim.
Vanja Veseli
Kovin, 1999.
Nakon završene srednje škole, upisuje Akademiju strukovnih studija Politehnika u Beogradu, gdje je diplomirala na smjeru za grafički dizajn.
Tokom studija razvija snažan interes za vizuelne komunikacije, brendiranje i digitalne medije. Živi i radi u Srbiji, gdje aktivno učestvuje u projektima iz oblasti dizajna i vizuelnih umjetnosti.
100% srca. 0KM profita.
Kao i naši prethodni projekti, i #nisamSAVRŠENA je potpuno društveno odgovorna aktivnost.
Sav prihod od prodaje knjige Nisam Savršena biće u potpunosti usmjeren u humanitarne svrhe, s ciljem podrške mladim ljudima u BiH.
Odlukom da je kupite, podržaćete inicijative koje obezbjeđuju psihološku podršku i jačaju mentalno zdravlje djece i mladih. A svi zajedno ćemo pružiti razumijevanje i ohrabrenje onima koji traže snagu i nadu.
Jer svaka ispričana priča u ovoj knjizi može značiti novu šansu za jednu – stvarnu.
AKCIJU PODRŽALI
